Recept za niže poresko opterećenje rada

Jedna od preporuka NALED-ove Sive knjige koja se najduže pojavljuje u našoj publikaciji, šest godina uzastopno, jeste smanjenje poreza i doprinosa na plate. Poslodavci smatraju da bi oslobođena sredstva mogli da upotrebe za novo zapošljavanje i investicije.

Fiskalnu konsolidaciju u toj situaciji bilo bi moguće postići ili smanjenjem javnih rashoda ili povećanjem nekog izvora prihoda. Stav privrede je da imamo preskupu administraciju i da je nužno smanjenje rashoda. Određene pomake je moguće ostvariti racionalizacijom institucija kod kojih postoji preklapanje nadležnosti, a da ne ugrozimo kvalitet  usluga.

Drugi pristup primenila je Nemačka 2007. kada je povećala PDV-a sa 16 na 19% da bi rasteretila privredu. Imajući u vidu učešće poreza na zarade u našem BDP-u, konsolidacija bi se mogla postići i sa mnogo manjim uvećanjem PDV-a.

Treći pristup leži u uvođenju progresivnog oporezivanja. Postoji čak i ideja da se tzv. minimalac uopšte ne oporezuje i da bi pozitivan efekat bio transfer radnika zaposlenih “na crno” u legalne tokove. Kontramera za sprečavanje zloupotreba bila bi vremensko ograničenje primanja minimaca, posle čega bi poslodavac morao da poveća zaradu i plaća viši porez.

Odlučili smo da idemo korak po korak i da državu ubedimo da krenemo baš od najnižih zarada. Kako je visoko poresko opterećenje jedan od razloga zašto mnogi preduzetnici i firme startuju iz sive zone, predložili smo uvođenje poreskog oslobođenja početnika od najmanje godinu dana. Vlada Srbije je tu inicijativu prihvatila i stupiće na snagu u oktobru. Na minimalnu platu, vlasnik firme ili radnje bi ostvario uštedu i do 250.000 dinara po zaposlenom. Verujemo u uspeh ove mere što će nam omogućiti da zagovaramo dalje proširenje i veći obuhvat.

Lično bih voleo i da država definiše grane s potencijalom da značajno doprinesu rastu BDP-a. Rudarstvo trenutno stvara 2% BDP-a, a ima prostora da to bude 5%. Isti potencijal imaju poljoprivreda, tekstilna i metaloprerađivačka industrija. Imajući u vidu da granski prosek zarada u ovim sektorima nije visok, država ne bi mnogo osetila stimulisanje ovih sektora kroz niži porez i doprinose.

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE