Vraćanje sezonskih radnika u legalne tokove

U Srbiji je na sezonskim poslovima u agraru angažovano između 65.000 i 76.000 radnika. Iako bi s poslodavcima trebalo da zaključe ugovor o privremenim i povremenim poslovima, to se najčešće ne dešava. Prema podacima Poreske uprave, u 2017. je ugovor sklopljen sa samo 3.500 sezonskih radnika što znači da oko 95% radi na crno i ne ostvaruju prava iz radnog odnosa. Kada dođe do povrede, poslodavac i radnik situaciju „rešavaju“ isplatom dodatne dnevnice ili dve, kako bi se izbegao izlazak inspekcije.

Praksi neprijavljivanja sezonaca doprinela je komplikovana procedura angažovanja i visoki udeo poreskih obaveza u ukupnim troškovima. Analiza NALED-a pokazuje da za 20 dana angažovanja jednog radnika, poslodavac mora da potroši pet sati na postupak prijave i odjave. Troškovi za porez i doprinose u tom periodu kreću se oko 10.200 dinara.

Nekoliko godina unazad privreda i NALED kroz Sivu knjigu predlažu da se pojednostavljivanjem procedure i smanjenjem troškova kreira ambijent koji će motivisati poslodavce da poštuju propise, što su već pokušale i uspele zemlje u okruženju poput Hrvatske i Mađarske. Tako se u okviru radne grupe za izradu zakona koju su činili predstavnici resornih institucija, sindikata i NALED-a došlo na ideju da formalni ugovor zameni prijava preko e-portala.

Elektronska prijava trajaće manje od 10 minuta. Troškovi poreza i doprinosa biće fiksni i na mesečnom nivou iznositi oko 6.000 dinara, za trećinu manje nego sada. Sezonski radnik imaće pravo na penzijsko osiguranje i osiguranju u slučaju povrede i neće biti brisan sa evidencije nezaposlenih i gubiti pravo na socijalnu pomoć.

Donošenje Zakona o pojednostavljenom radnom angažovanju na sezonskim poslovima, jedna je od ključnih mera Nacionalnog programa za suzbijanje sive ekonomije. Propis je usvojen u parlamentu krajem juna i u toku je priprema softvera čiju je izradu omogućila Nemačka razvojna saradnja. Dobili smo rešenje koje će prema procenama NALED-a u narednih pet godina vratiti u legalne tokove oko 33.000 radnika i budžetu doneti dodatne prihode od 15 miliona evra. Prvi sledeći korak je razvoj servisnih centara u opštinama za podršku poljoprivrednicima u primeni nove procedure, ali i sprovođenje obuka u kompanijama i resornim institucijama.

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE