Milena Pavlović Barili, požarevačka slikarka nemirnog duha

Milena Pavlović Barili, slikarka i pesnikinja, rođena je u Požarevcu 5. novembra 1909. Rano je počela da izražava svoj talenat za umetnost, što i ne čudi jer su joj roditelji takođe bili umetnici – majka Danica Pavlović studirala je umetnost, a otac Bruno Barili bio je poznati italijanski pesnik i kompozitor. Bila je izuzetno obrazovana, svestrana i talentovana. Od malih nogu put će je odvesti iz Srbije i rodnog Požarevca u evropske gradove: Parmu, Rim, Pezaro, Bergam i Nicu. Iz ljubavi prema slikarstvu, već sa dvanaest godina odlazi u austrijski grad Linc u kome će na Majerovoj školi pohađati časove slikanja. Umetničku školu u Beogradu upisuje 1922. godine koju će završiti sa sedamnaest godina. Njen talenat doći će do izražaja na prolećnoj izložbi Umetničke škole gde će izlagati zajedno sa školskim drugovima Đorđem Andrejevićem – Kunom i Lazarom Ličenoskim.

Milenina umetnost

Nakon Umetničke škole u Beogradu želela je da se dalje usavršava u nekom od značajnih centara umetnosti u Evropi. Zato se priprema u privatnoj školi Bloherer za upis na Minhensku Akademiju. Tada nastaje "Autoportret sa majkom". Nije bilo uobičajeno da žene pohađaju Akademiju, ali Milena je ipak primljena zbog svog izuzetnog talenta. Pomoglo je i to što se na radovima nije potpisala, pa komisija prvobitno nije znala da je reč o ženi. Ipak, Minhenska Akademija joj nije omogućila da se njena osobenost razvije i naposletku, ona napušta studije.
Njena želja da bude nastavnik crtanja u svojoj zemlji odbijena je, ne samo u Štipu, Velesu i Tetovu, nego i u Požarevcu. Napušta rodni grad i od tada uglavnom život provodi u Evropi - samo će po koji put posećivati majku u Srbiji i ponovo se otiskivati u svet umetničkih evropskih krugova.

Njeno prvo predstavljanje likovnoj publici van Srbije bilo je u Londonu 1931. u Bloomsbury Gallery gde je izložila 80 slika i crteža. Milenina mladalačka iskustva su je neprekidno vraćala u Pariz i ona je 1932. ponovo tamo kada u Galerie Jeune Europe organizuje prvu samostalnu izložbu koja je bila prekretnica u njenom umetničkom razvoju i afirmaciji. Svet i sam vrh umetničkog Pariza svedoči, očaran, o Mileni i njenim umetničkim ostvarenjima. De Kiriko u njoj prepoznaje pravac mekog metafizičkog slikarstva. Žan Kasu joj piše predgovor za katalog, Andre Lot savetuje da ostavi portrete za kasnije, a da što više koristi svoju fantaziju. Sam Pol Valeri, prema svedočenju majke Danice, priznaje: „Milena, vi bolje slikate, nego što ja pišem“. Potom slede grupne izložbe u istoj galeriji gde izlaže sa De Kirikom i drugim poznatim slikarima i skulptorima.

Milena Pavlović Barili je poslednji put bila u Požarevcu na Svetog Nikolu 1936. godine. U septembru mesecu sledeće godine sa majkom prisustvuje premijernom izvođenju očeve opere „Meduza“ sa orkestrom milanske „Skale“. Vraća se u Pariz gde početkom sledeće godine izlaže na dve grupne izložbe, najpre u Galerie Pittoresque, da bi se potom pridružila jugoslovenskim umetnicima iz Pariz sa kojima izlaže u Galerie Bernheim Jeune. Povodom ove izložbe izašao je tekst u beogradskoj Politici. Bila je to oproštajna izložba. Milena se te 1939. opraštala i od Pariza i od Evrope. Koliko preteće ratne oluje koje su se nad Evropom nadvijale, toliko i njen nemirni i avanturistički duh, kao da su je mamili da krene u veliku avanturu koja se zvala – Amerika. Prodaje sliku „Anđeli” Sibu Miličiću i zaokružuje sumu novca za koju je kupila kartu i na jednom malom francuskom brodu u septembru kreće na veliki put preko okeana.
A između tog dvojstva njeno umetničko biće i stvaralačka ličnost uspostavljali su prirodni spoj, pupčanu nit između „vizije pesnika” i „opsesije slikara. „Odjek detinjstva” je svojevrsna čežnja, koja se u Mileninoj poeziji ponavlja, kao što neprekidno na njenim slikama traje tuga i seta navučena kao unutrašnji velovi preko duše njenih islikanih likova.

U Americi je u početku teško živela, dok se nije prilagodila sredini. Mučila ju je nostalgija za Evropom, rodnim domom i majkom u dalekom Požarevcu. Počeo je Drugi svetski rat, a da bi obezbedila opstanak bila je prinuđena da se umesto umetnošću, bavi ilustracijama po modnim časopisima. Ilustruje modne časopise Vogue i Town and Country, Charm, Glamour, House Beautifull… ne zaboravljajući duh svojih slika.

Od 1939. do 1945. nastaje njen takozvani američki period, gde vidimo kontrast komercijalnog modnog dizajna, portrete ličnosti iz visokog društva sa metafizičkim prizvukom i mističnim religioznim kompozicijama. U martu 1940. godine u njujorškoj galeriji Julien Levy Galery, Milena priređuje svoju prvu „američku“ izložbu, koja je bila neka vrsta promocije njenog slikarstva. Izlaže kompozicije i portrete iz evropskog perioda. Ovaj uspeh joj otvara vrata njujorškog umetničkog života. Početkom 1943. godine na izložbi u United Yugoslav Relief Fund u Njujorku izlaže 28 dela. Izložba je zatim preneta u Vašington u galeriju Korkoran. Frenk Krauningšild, urednik umetničke rubrike časopisa Vogue, u uvodu kataloga piše da su Milenine slike slične delima italijanskog petnaestog veka i da je to „izuzetan fenomen u oblasti američke umetnosti“. New York Times navodi: „Moderna renesansa - to bi bio možda najbolji opis Mileninog slikarstva“.

Krajem 1943. godine Milena Pavlović Barili udaje se za Roberta Tomasa Astora Goslena, koji je za vreme rata bio oficir avijacije. U Americi radni dekor i kostime za balet „Sebastijan“, Đan Karla Menotija, koji je prikazan u novembru 1944. godine. Zahvaljujući uspehu koji je postigla sa opremom ove baletske predstave, Milena dobija porudžbinu da izradi dekor i kostime za „San letnje noći“ Viljema Šekspira.

Na proleće povređuje kičmu prilikom pada sa konja. Intenzivno radi za vreme bolesti, iako nosi metalni korset za gornji deo tela. Pozdravlja oslobođenje Beograda preko Radio Njujorka. Iznenada umire 6. marta 1945. godine u svom apartmanu u Njujorku. Urna sa njenim posmrtnim ostacima preneta je u Rim 5. avgusta 1949. Pohranjena je na groblju Testaccio, gde su kasnije sahranjeni i njeni roditelji.

Galerija Milene Pavlović Barili

Adresa: dr Voje Dulića 14, Požarevac
Radno vreme: Ponedeljak - petak 7 do 15h, subota - 8 do 16h
www.galerijamilenepavlovicbarilli.rs
www.facebook.com/Galerija-Milene-Pavlovic-Barili

Fondacija Milenin dom – Galerija Milene Pavlović Barili osnovana je u znak zahvalnosti i sećanja na našu čuvenu, rano preminulu slikarku Milenu Pavlović Barili. Inicijator i glavni darodavac je slikarkina majka Danica Pavlović Barili, koja je odlučila da imovinu koju je nasledila od svojih roditelja i umetnički fond svoje preminule kćeri daruje srpskom narodu i da se ova zaostavština sačuva kao celina. Galerija je za javnost svečano otvorena 24. juna 1962. godine pod krovom preuređene stare porodične kuće Pavlovića. Tom prilikom Danica Pavlović je otkrila memorijalnu ploču sa urezanom posvetom: „Milenin dom - njenom talentu, vrednoći i mladosti. Mama”.
Fond Galerije čini 894 Milenina umetnička rada, 51 delo iz zbirke Bijenala i savremenih autora i 9 radova iz porodične umetničke zbirke. 
Milena Pavlović Barili bila je savremenica Fride Kalo, koja je tokom svog života bila podjednako cenjena i poštovana kao i ova velika umetnica. Neobični život i dela Požarevljanke koja je ostavljala trag gde god da bi se našla, kako u svojoj zemlji, tako i širom Evrope, ali i Amerike, zalužuje da bude predstavljen široj javnosti.

Pozivamo sve poštovaoce umetnosti da posete Mileninu galeriju u njenoj rodnoj kući u Požarevcu i društveno odgovorne kompanije iz komora Italije i SAD, da nam pišu na umetnostsrbije@naled.rs  kako bismo zajedno animirali filmsku industriju da neverovatnu životnu priču ove umetnice prenese na platno u američko-italijanskoj koprodukciji.

1. Milena Pavlović Barili_Autoportret sa belom tokom.jpg
AUTOPORTRET SA BELIM ŠEŠIROM.jpg
3. Milena Pavlović Barili_Autoportret sa velom.jpg
DEVOJKA SA PISMOM I LAUTOM, 1936..jpg
Milena Pavlović Barili_Prvi osmeh, 1929..jpg
4. Milena Pavlović Barili_Psalm.jpg
Milena Pavlović Barili_Autoportret, 1938..jpg
GRADISTANSKI SVIRACI, 1929..jpg
MODERNA JAPANKA,1929..jpg
LUTKA, 1936..jpg
RENOLDS GONSALEZ, 1933..jpg
2. Milena Pavlović Barili_Autoportret sa štitom i orlom.jpg

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE