[TV N1] Primena seta ekonomskih mera za pomoć privredi

VODITELJ: Poslednjih dana marta predstavljene su mere Vlade Srbije za ublažavanje ekonomskih posledica epidemije Korona virusa u našoj zemlji. Među donetim merama su odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, obezbeđivanje minimalne zarade za zaposlene, jeftiniji krediti za privredu i iznoso od sto evra svakom punoletnom građaninu Srbije. Sa izuzetkom poslednje stavke, upućeni su uglavnom saglasni da su mere Vlade dobre, a pravni okvir za njihovu primenu očekuje se upravo danas, odnosno njegovo donošenje. U nastavku upravo o najavljenim merama, razgovaram sa Jelenom Bojović direktorkom za regulatornu reformu iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj. Dobar dan, i hvala što govorite za N1. Da li se čujemo? Evo nas, samo da proverimo da li imamo vezu.

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Dobar dan.

VODITELJ: Na početku, da vidimo upravo, kažem, uglavnom su upućeni saglasni sa ovim merama, međutim, među samim privrednicima postoje određene nedoumice po pitanju prava na odlaganje obaveza, koja je nekako, prva onako mera koja upada u oči, koje su još nedoumice u vezi sa ovima merama?

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Jeste, dobar dan, najpre svima. Danas se očekuju mere, kao što ste i najavili. I privrednici, od kad su mere najavljene, je l te imaju neke nedoumice odnosno brinu se kako će se ove mere sprovoditi. Dve su ključne grupe mera koje, za koje su privrednici, pre svega, zainteresovani, to su mere, naravno poreske politike, i drugo ta direktna davanja, odnsono irektna podrška privredi. Tako da tu ima i najviše kontroverzi, odnosno najviše pitanja, najviše potencijalnih problema. Ono što privreda vidi kao, kao neko otvoreno pitanje, jeste da, pitanje kada počinje sa primenom ta mera odlaganja, odnosno rečeno je ne ranije od 1.januara 2021 za plaćanje poreza i doprinosa, odlaganje plaćanja i poreza i doprinosa na zarade. Ali, koliko će da traje 12 meseci, 24 meseca, da li možda svaki privrednik da se opredeljuje koja je to dužina trajanja odlaganja odnosno kasnijeg plaćanja tih odloženih poreza i doprinosa.

VODITELJ: Inače,...zapravo treba ući u pojedinačnu analizu, praktično pojedinačnih preduzeća kako bi se odredilo kome, kako i na koji način treba pomoći.

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Jeste. Pa, mi smo radili ujedno jednu uporednu analizu zemalja u okruženju, ne samo u okruženju, nego svih zemalja Evropske unije plus Zapadni Balkan, i ono što mi vidimo iz tih mera jeste da je većina tih zemalja išla targetirano, znači ono što je nedoumica u Srbiji, što je možda propušteno da se uradi u Srbiji jeste targetiranost. Neka četiri ključna principa koje su se držale i zemlje jesu pravovremenost, što mislim da je i Srbija postupila manje-više pravovremeno, drugo je targetiranost, treće je izdašnost, mislim da i tu Srbija dosta dobro stoji, i četvrto jeste ta administrativna lakoća, odnosno da li je, da li su ove mere lako ili neprimenjive. Čini mi se da smo, što se tiče izvršnosti, što se tiče pravovremenosti tu negde u korak sa drugim zemljama, ali što se tiče targetiranosti mislim da u ovom trenutku nismo uspeli da budemo u standardu drugih evropskih zemalja, tačnije

VODITELJ: ...prostor da se to promeni ili dopuni u danu kada očekujemo upravo i taj pravni okvir?

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Nadamo se da to postoji kao opcija, međutim, čini mi se iz najava da neće biti u toj meri targetirano. Kad kažem targetirano, mislim, pre svega, na primer, druge zemlje, na primer, Mađarska, uradile su to da se oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa, na primer, dozvoljava samo onim privrednim subjektima koji imaju pad prihoda, pad veći od 20%, što dokazuju poređenjem sa prethodnim mesecima, i sa istim mesecom u prethodnoj godini, dakle, imaju neku sofisticiranost u merama koje predlažu. Sa druge strane, Srbija je postupila tako da, čini mi se, i administrativno lakše može da sprovede mere, što je opet odraz možda nekad i nedovoljne efikasnosti naše administracije, da možda pristupi targetiranije ovim merama i da onda može na pravi način da odredi kome je ta pomoć zaista potrebna, i kako da pravovremeno i u odgovarajućem obimu primeni. Sada imamo situaciju da zaista linearno bez obzira na sektor kojem neko pripada, biće stimulacija odnosno odlaganje plaćanja poreza i doprinosa, ili isplata, isplata zarada. Što kažem opet, privrednike naravno raduje izdašnost ovih mera koja jeste značajna. I opet da uporedim, sa drugim zemljama, mi smo negde na 11% BDP-a, znači efekat ovih mera, dok negde ...odnosno negde, da kažem, zemlje se kreću na nekih 6%, što znači da su zaista naše mere, ipak, u nešto većem obimu.

VODITELJ:..kada govorimo upravo o toj targetiranosti, obraćali su nam se i vlasnici manjih privrednih subjekata, koji su praktično zbog ovih okolnosti onemogućeni da rade, tu mislim, pre svega, na ugostiteljstvo, i možda još neke uslužne delatnosti, kojima zapravo odlaganje obaveza prema državi, dakle, plaćanja poreza i doprinosa i slično, ne znači mnogo, zato što će tokom perioda odlaganja oni zapravo sve vreme biti bez prihoda, odnosno neće moći ni da steknu prihode kojima će to kasnije plaćati, postavljaju pitanja, da li je postojala uopšte opcija da se ukine ta obaveza, da se ona na neki drugi način, da se..., na neki drugi način oni rasterete.

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Pa, upravo je to jedno od pitanja privrednika, kada će biti isplaćene te minimalne zarade znači za preduzetnike i za njihove zaposlene, ili za mala i srednja preduzeća, znači njihove zaposlene, jer je je l'te najavljena isplata minimalne, minimalne zarade za sve njih. Ukoliko bi to bilo pravovremeno, odnosno ukoliko bi to bilo u narednih par dana, onda bi imalo efekata. Ono što se danas dešava jeste i da sada privredna društva čekaju da vide šta će da bude i ne isplaćuju zarade svojim zaposlenim, čekajući da vide kada će ta uplata da dođe, da ne bi oni isplatili zarade, a posle toga ne budu sigurni da li će moći da izvrše prosto refundaciju te isplate, ili će ta sredstva koje im uplati država morati svakako da isplate kao dodatna sredstva svojim zaposlenima. Tako da, u tom smislu je jako bitno da mere što pre, što pre krenu. Ali da, kao što ste rekli targetiranost u tim sektorima, pre svega, ugostiteljstva koje, mislim veliki problem usluga i u domenu preduzetnika, od obućara do, do frizera, i drugih sličnih delatnosti, koje zaista nemaju apsolutno nikakvog posla što podrazumeva znači da nemaju nikakve prihode. Ovaj mesec, naredni mesec, i verovatno i nešto i nešto duže. Ono što raduje kod te vrste privrednih subjekata jeste što su oni brzo snalaze odnosno u trenutku kada bude prestala, prestalo vanredno stanje, oni će zaista ponovo početi vrlo brzo da rade, znači za njih je najbitnije da isplata bude što pre, da bi ove mesece bez prihoda na adekvatan način preživeli.

VODITELJ: Recite mi, koliko je sve ovo dodatno specifično za privredne subjekte na lokalu, koliko ekonomski utiče upravo na uslovno rečeno manje sredine? Znamo da tamo gde su industrijski centri, tamo gde su velike investicije, tu se uvek koncentriše pažnja i nekako i same mere koje se donose najviše se odnose upravo na zaštitu velikih krupnih delova te ekonomske priče, kakva je situacija na lokalu?

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Pa, čini mi se, da su ove mere baš neko i tegetirale ove male, male i srednje, u ovom slučaju veliki su, da kažem, nešto manje, manje će dobiti, da kažem, podsticaja u toku ove krize. Ali što se tiče lokalnih samouprava, mislim da je tu propuštena prilika, možda i naravno još uvek prilika, da se obrati pažnja na one koji su zaista dodatno ugrožene, kako njihovo stanovništvo, tako i uopšte opstanak samih lokalnih samouprava odnosno njihovo funkcionisanje, pre svega, zbog smanjenih prihoda je l'te kako privreda ne radi nema ni prihoda u budžet, jer 30% prihoda lokalnih samouprava dolazi, pre svega, od poreza na zarade, plus porezi na imovinu, tako da veliki deo prihoda lokalnih samouprava zavisi, pre svega, naravno od, od privrede. Tako da, s druge strane očekujemo da i neke lokalne samouprave se okrenu prema svojim preduzećima i da, pretpostavljam, čim prođe ova kriza, prave i neke lokalne mere za podršku preduzetnicima, pre svega, preduzetnicima i onim...najmlađim privrednicima na lokalu. Ali kažem to će opet zavisiti naravno, i od sredstava koje lokalne samouprave imaju na raspolaganju. Zato je jako bitno, da se sagledaju ove mere. Naš je predlog, između ostalog, bio da uplata tih zarada bude u bruto iznosu, odnosno da budu sa uplatom poreza i doprinosa, pre svega, da bi ti porezi legli na račune lokalnih samouprava, da bi lokalne samouprave imale i da isplate svoje zaposlene, a sa druge strane znači da bi mogli da pružaju te neke osnovne komunalne usluge koje već pružaju, koje su i te kako značajne za privređivanje i za ekonomiju i za građane.

VODITELJ: Jasno. Kakve predloge biste još dali, govorimo o tome koliko je bitno da same mere budu specifične i primenjive na pojedine sektore što je, koji bi vaši predlozi bili odnosno koji su to sektori, gde u ovom trenutku da kažemo je i najviše potrebna pomoć?

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): U ovom trenutku je nekako čini mi se da je to, svi jasno, jasno vidimo, jeste to su neki sektori koji su ugroženi, time što je potpuno onemogućeno kretanje, znači to su, pre svega, saobraćaj, turizam, znači očigledno sektori. Međutim, osim tih sektora, tu je i sektor energetike, tu je i sektor građevine, tu su sektor poljoprivrede u ovom trenutku, dakle, ima, ima specifičnih sektora koji zahtevaju određene mere koje ne podrazumevaju isključivo direktne finansijske, direktnu finansijsku podršku. Mi imamo primer da već, tri ili četiri nedelje od kad je ovo počelo, privredni subjekti konstantno pokušavaju da reše svoj problem preterano administrativno teškog prijavljivanja zaposlenih koji idu na posao za vreme trajanja policijskog časa. Zn ači, to je jedan od primer gde prosto administrativno može da se unapredi za privredne subjekte i nije stvar novca, znači stvar je organizacije. Za sada se i dalje to radi na neki dosta komplikovan način, prijavljuju se ti radnici iz dana u dan. Ali evo, tu je isto primer sektora poljoprivrede gde je veliki broj poljoprivrednika kao što znamo, pre svega, poljoprivrednih gazdinstava i vlasnika poljoprivrednih gazdinstava jesu lica starija od 65 ili 70 godina. Ovde se postavlja pitanje njihove, njegovog izlaska jel'te na polje da pripreme useve. Ono što kaže ministar Nedimović, istina jeste da ih niko neće dirati, ali zaista mislim da to ne bi trebalo da bude politika niko vas neće dirati, slobodno izađite, trebalo bi da se napravi prava mera, odnosno da, da bude jasno i dozvoljeno, i samim tim da ne bude nedoumica. I evo baš primeri i pčelara, mi dosta sarađujemo sa udruženjima pčelara jer imamo 20.000 pčelara.

VODITELJ: ...apela proteklih nedelja.

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Jeste, jeste. Pa da, znate šta 35, od 20.000 pčelara 35% njih je starije od 70 godina, dakle, potpuno je razumljivo znači ne izlaze, ne mogu da se posvete pčelama, ne mogu da se posvete svojim prihodima, ne mogu da se posvete onome od čega će živeti narednih meseci. Tako da nije samo stvar današnjeg prihoda, stvar je i budućnosti, tako da ako danas se postupi na pravi način onda će se omogućiti i naravno ekonomska, ekonomska korist, odnosno preživljavanje tih privrednika i u budućnosti. Mislim primer ja, kažem, mnogobrojni su primeri, pre svega, u sektoru poljoprivrede, pominjala sam i sektor građevine, nemamo, ne dešava se trenutno znači izgradnja, zabranjeno je, da kažem, okupljanje, pitanja je znači dužine trajanja, na primer, tih građevinskih dozvola, da li će ti, te dozvole produžiti im se rok trajanja, i tako dalje. Ima puno pitanja u različitim sektorima koji su, kažem, opet, nešto gde bi, čini mi se, svaki ministar ponaosob mogao da donese set mera, odnosno bar predloži sat mera koji će baš njegovu industriju pomoći, znači industriju za koju je on zadužen, da to tako kažem.

VODITELJ: Jasno. Hvala mnogo na vremenu koje ste izdvojili za program N1.

JELENA BOJOVIĆ, (NALED): Hvala vama.

VODITELJ: Bila je to Jelena Bojović iz NALED-a, a vi ostanite i u nastavku uz Novi dan.


This website uses cookies to ensure the best user experience. By continuing to browse the site, you consent to the use of cookies.

CONTINUE LEARN MORE