[TV N1] Rast fiskalnog deficita, smanjenje investicija ključne posledice krize

Privreda Srbije je energetski veoma neefikasna, troši veliku količinu energije za proizvodnju jedne jedinice BDP-a. Naspram Evropske unije, to je skoro četiri puta više, pokazuje najnovija analiza koju je sproveo NALED na temu uticaja rata u Ukrajini na privredu Srbije. O tome gde smo najranjiviji, šta izaziva najveću zabrinutost privrednika, kakva su njihova očekivanja od krize, govorio je u emisiji Dan uživo na TV N1 Ivan Radak, šef Jedinice za odnose s javnošću iz NALED-a.

- Sada kad imamo problem u sektoru energetike, to ogoljava sistemski problem, a to je visoka uvozna zavisnost. Veliki deo energije uvozimo - tri četvrtine sirove nafte nabavljamo iz inostranstva, više od 80% gasa uvozimo iz inostranstva, uglavnom iz Rusije, sirovu naftu dobavljamo uglavnom iz Iraka ali 18% i iz Rusije. Dakle, ako se nešto desi sa prekidom snabdevanja iz Rusije, mi smo u ozbiljnom problemu, objasnio je Radak. 

Prema njegovim rečima, istraživanje je pokazalo da su sektori koji će najviše biti pogođeni krizom energetika, zatim saobraćaj i transport, poljoprivreda, prehrambena industrija, građevinarstvo, kao i trgovina. Podsetio je da je cena gasa otišla 178 odsto za godinu dana, da su cene hrane porasle za 22,8%, da imamo i veliki rast cena nafte od 63,8%. Međutim, ono što može da nas raduje jeste to da su cene hrane od početka rata počele blago da padaju na globalnom nivou, što je ohrabrujući trend. 

- Jedan od najvećih rizika koje privrednici vide je inflacija i rast cena. Mi smo prošle godine imali inflaciju od 7,9%, a već u martu smo probili 9%. Imaćemo još jednu godinu visoke inflacije što nikako nije dobro, a sa druge strane imaćemo privredni pad. Mi smo prošle godine imali 7,5% rasta i to je bilo odlično jer su nam za ubrzani razvoj potrebne stope rasta godišnje iznad 5 ili 6%, međutim mi ćemo sada imati najverovatnije ispod 4%, što je bolje nego recesija ali nije dovoljno za Srbiju da hvata korak sa evropskim zemljama, istakao je ovom prilikom Radak. 

Na pitanje kakve su prognoze privrednika, on je objasnio da su ispitanici uglavnom pesimistični, da 52% ispitanika kažu da će efekti krize trajati do dve godine, dok petina procenjuje i duže od dve godine. To znači da skoro tri četvrtine privrede očekuje da kriza traje dve godine i duže. Ostali ispitanici su optimističniji, te prognoziraju krizu još šest meseci ili godinu dana, pod pretpostavkom da rat prestane vrlo brzo. 

Kako je objasnio, dobra stvar je što je naša privreda više orjentisana na tržište Srbije, zemlje regiona i pre svega EU.

- Mi nismo toliko izvozno orjentisani ka Ukrajini i Rusiji i tu nećemo imati mnogo problema, jer uglavnom odatle uvozimo i to sirovine. Ukrajina i Rusija su važne zbog energenata, zbog žitarica, metala i đubriva. Zato je kod naše privrede bojazan u prekidu lanaca snabdevanja tim sirovinama, na drugom mestu je rast cena energenata jer vidimo da rast cena gasa raste, zatim velika inflacija, kao i pad tražnje, kazao je Radak.

Zanimljivo je da anketirani očekuju negativne efekte krize na celokupnu ekonomiju, ali su optimističniji kada procenjuju uticaj krize na sopstveno preduzeće.

- To nas je ohrabrilo, vidimo da kataklizmičnije posmatraju globalnu ekonomiju i ekonomiju Srbije, ali kada dođe do njih, onda su daleko pozitivniji. Dakle, dve trećine privrednika kaže da očekuje umereno negativne posledice, a ostatak da će biti vrlo negativne. Kada je reč o sopstvenom preduzeću, tri četvrtine kaže da će biti umerene posledice, dok 40% njih neće menjati cene, a 88% kaže da neće otpuštati radnike, objasnio je Radak.

Kada je reč o oceni odgovora vlade na krizu, Radak je rekao kako je utisak da je vlada mogla više da uradi jer 56% kaže da su donekle adekvatne mere vlade. Kako je dalje naveo, najbolje ocenjene mere su ograničenje cene naftnih derivata, ograničenje cene gasa, smanjenje akcize, kao i mere NBS protiv inflacije. Prema istraživanju, privrednici  od vlade očekuju da im se omoguće povoljniji krediti za obrtna sredstva kako bi se prevazišao najkritičniji period.  

Prema rečima Radaka, ključne posledice krize su rast fiskalnog deficita - minusa u budžetu čiji je efekat rast javnog duga, zatim smanjenje investicija. To su sigurne posledice zbog kojih će nam pasti stopa privrednog rasta. 

- Ono što je pozitivan efekat jeste privlačenje investicija koje se povlače iz Rusije. Dakle, kompanije što zapadne, što ruske napuštaju to tržište i dolaze u centralnu Evropu. Ono što je potrebno jeste da mi brzo reagujemo, da sve procedure koje su povezane sa ulaganjima brže rešavamo (brže dobijanje građevinskih dozvola, upis u katastar). Ako bismo to iskoristili, mogli bismo da izvučemo i neku korist, zaključio je Radak. 

Snimak celokupnog gostovanja možete pogledati u nastavku.

 


Povezani Sadržaji

COVID-19

Šta privreda očekuje od najavljenog paketa podrške

31.03.2020

U Srbiji gotovo da ne postoji pojedinac koji smatra da pandemija korona virusa...Pročitaj više
Vesti

Ukrajinska kriza ogolila veliku slabost ekonomije Srbije

29.05.2022

Privreda Srbije je među energetski najintenzivnijim privredama u Evropi i...Pročitaj vest
Kliping

[RTS] Naša ekonomija i do četiri puta manje energetski efikasna u odnosu na države EU

19.05.2022

Veliki broj naših privrednih subjekata očekuju da će negativni efekti...Pročitaj više

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE