Regulatorni indeks Srbije

NALED je krajem 2012. godine kreirao objektivni pokazatelj kvaliteta poslovnog okruženja u našoj zemlji – Regulatorni indeks Srbije (RIS) i od tada se pomoću ovog pokazatelja prati kvalitet regulativnog okruženja.  RIS je kvantitativni, sumarni pokazatelj transparentnosti i kvaliteta zakonodavnog procesa, ažurnosti države u sprovođenju zakona, predvidivosti i konkurentnosti regulatornog okruženja.

Informacije o regulativi i izmenama propisa od presudne su važnosti za privredne subjekte, s obzirom da kroje pravila poslovanja na tržištu. Stvaranje poslovnog okruženja stimulativnog za razvoj privrede podrazumeva ispunjavanje nekoliko bitnih preduslova među kojima su ključni: predvidivost i stabilna ekonomska politika bez čestih i naglih promena i veća pravna sigurnost koja se ogleda u doslednoj primeni zakona, efikasnoj administraciji i transparentnoj komunikaciji sa državnim organima. Upravo zbog toga, NALED je formulisao Regulatorni indeks Srbije – RIS sa ciljem da pruži uvid i članovima i široj javnosti u način i kvalitet donošenja i sprovođenja propisa u Srbiji.

RIS se sastoji iz šest komponenti, a svaka od njih prati određenu fazu donošenja zakona:

  1. Plan izmene i donošenja zakona, koji bi trebalo da obezbedi predvidivost izmena zakonskog okvira u Republici Srbiji (Komponenta 1);
  2. Analize efekata pre donošenja propisa (ex ante analize), koje doprinose utemeljenosti odluka, odnosno donošenju propisa sa najboljim odnosom troškova i koristi (Komponenta 2);
  3. Kvalitet uključivanja zainteresovanih strana, koji pokazuje nivo transparentnosti postupka pripreme i donošenja zakona (Komponenta 3);
  4. Način implementacije zakona, pre svega efikasnost i ažurnost donošenja podzakonskih akata koji omogućavaju operativno sprovođenje propisa (Komponenta 4);
  5. Otvorenost institucija tokom implementacije zakona, kojim se pokazuje da li su i koliko institucije otvorene za rešavanje nedoumica u vezi zakona u njihovoj nadležnosti tokom sprovođenja propisa (Komponenta 5);
  6. Praćenje efekata zakona, odnosno praćenje koliko je regulatorno opterećenje koje zakon nameće i eventualnih problema u primeni koji mogu dovesti do nove izmene propisa  (Komponenta 6).

grafik.png

 

Ukupna vrednost RIS-a za 2022/23 godinu iznosi 46 od mogućih 100 poena što predstavlja gotovo nepromenjen rezultat u odnosu na prethodnu godinu kada je vrednost indeksa iznosila 47 poena.

  • Najveći porast vrednosti indeksa u odnosu na 2021. godinu, sa 1 na 16 poena, ostvaren je u komponenti 4 - ažurnost sprovođenja zakona, odnosno u broju donetih podzakonskih akata.
  • Najveći pad vrednosti indeksa u odnosu na prethodni izveštaj beleže komponente:
    1. Predvidivost pripreme propisa (komponenta 1) sa 47 na 34 indeksna poena,
    2. Uključivanje zainteresovane javnosti u pripremu propisa (komponenta 3) sa 85 na 72 poena.
  • Ažurnost sprovođenja zakona i dalje je najlošije ocenjena komponenta RIS-a sa 16 ostvarenih poena. Prosečno kašnjenje podzakonskih akata (njih 750 mapiranih na osnovu analize 35 zakona koji su ocenjeni kao najuticajniji na privredno okruženje) je 535 dana. Od 53 podzakonska akta koja su doneta tokom 2022. godine, 21 (40%) je doneto u skladu sa rokovima propisanim zakonima.
  • Tek trećina institucija koja je u poslednjih godinu dana pripremala, donosila ili menjala propise navodi da je organizovala radne grupe i druge vidove konsultacija.
  • 92% privrednika, 79% organizacija civilnog društva i 72% predstavnika javnog sektora koji su učestvovali u istraživanju smatraju da je nametanje dodatnih administrativnih troškova problem prilikom izrade propisa "

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE