Navikavanje korisnika na sve češću upotrebu veštačke inteligencije u oblasti zdravstva je ključno za poboljšanje efikasnosti zdravstvenih sistema u državama Zapadnog Balkana, kao i za unapređenje čitavog procesa digitalizacije u ovom domenu, objasnio je Vukašin Radulović iz kompanije Heliant i predsednik Saveza za zdravstvo u NALED-u, na konferenciji u Sarajevu ,,Vizija 2030 – Digitalizacija, ekologija i zdravlje“, održanoj 13. septembra.
Iako trenutno postoje određena ograničenja u pogledu bezbednosti podataka i straha od kvarova, možemo očekivati da će veštačka inteligencija postati sastavni deo kliničke prakse u narednim godinama u našem regionu, bili su saglasni učesnici panela.
- Upotreba veštačke inteligencije u zdravstvu je u porastu, a najveći potencijal postoji u domenu diferencijalne dijagnoze, odabiru terapije, predikciji rizika, redukciji medicinskih grešaka i poboljšanju produktivnosti - kazao je Radulović u okviru ,,Izgradnja zdravog društva: Izazovi na Zapadnom Balkanu“ sesije.
Strategijom razvoja Veštačke inteligencije u Srbiji 2020-2025, definisane su tri ključne oblasti u kojima AI može značajno doprineti. Zdravstvo je jedno od tih. Korišćenjem naprednih tehnologija bi se ubrzao proces uspostavljanja dijagnoze, rasteretili bi se resursi čime bi oprema bila sve dostupnija, a kvalitet zdravstvenih usluga bi se značajno podigao.
Eksperti iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Poljske i Švedske su na paralelnim panel diskusijama posvetili pažnju i tzv. personalizovanoj medicini. Naime, građani će biti u mogućnosti da svoje mobilne telefone koriste kao svojevrsne digitalne zdravstvene platforme, aktivno i pasivno dokumentujući svoje zdravlje detaljno i u realnom vremenu. Naredni korak je obrada i analiza prikupljenih podataka koju sprovodi veštačka inteligencija.
U okviru sesije ,,Zdrava društva“ se pored upotrebe veštačke inteligencije, govorilo i o modelima održivih finansiranja zdravstvenih sistema i zelenoj agendi u zdravstvu.
Srbija već nekoliko godina pažljivo menja propise u zdravstvenom zakonodavstvu kako bi se što više usaglasila sa EU regulativom koja već dugo stimuliše upotrebu veštačke inteligencije u zdravstvene svrhe. Jedan od ciljeva ovog panela jeste nalaženje zajedničkih rešenja koja bi bila efikasna za sve države Zapadnog Balkana u ovoj oblasti.
Zahvaljujući Univerzitetu u Sarajevu, konferencija ,,Dijalog o usklađivanju prioriteta na Zapadnom Balkanu – Vizija 2030“ okupila je 157 učesnika, stručnjaka iz raznih oblasti koji dolaze iz gotovo 20 zemalja radi povezivanja i razmene iskustva na stručnom nivou.
Događaj je deo projekta ,,Odgovori kroz politike“ čiji je cilj izgradnja mostova između nacionalnih/regionalnih prioriteta i prioriteta EU, kao i podrška uključivanju Zapadnog Balkana u relevantne EU inicijative i platforme, poput Evropskih partnerstava, misija i platformi za pametnu specijalizaciju, ka digitalnoj, zelenoj i zdravoj budućnosti na Zapadnom Balkanu.
20.02.2020
Kako omogućiti lakši i jeftiniji pristup zdravstvenoj zaštiti,...Pročitaj vest11.02.2022
Uputi, recepti i bolovanja, zakazivanje pregleda, laboratorijskih analiza i...Pročitaj vest25.01.2021
Direktorka za regulatornu reformu u NALED-u Jelena Bojović predstavila je nacrt...Pročitaj vest06.12.2019
Izrada Plana optimizacije mreže ustanova zdravstvene zaštite, sa cilјem...Pročitaj vest19.01.2021
Vlada Srbije formirala je Kordinaciono telo za digitalizaciju zdravstvenog...Pročitaj vest26.04.2023
Digitalizovani zdravstveni podaci su nam neophodni za klinička istraživanja,...Pročitaj vestOva stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.
NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE