Više od 1.500 firmi uvedeno u sistem plaćanja ekološke takse

Preuzimanje video izjave Dragana Dilparića preko wetransfer-a

U Srbiji male i velike kućne aparate, IT opremu i druge elektronske i električne uređaje proizvede i uveze 6.142 registrovanih preduzeća. Godišnji izveštaj o količinama stavljenim u promet tokom 2019. prvi put je dostavilo 5.778 preduzeća, čime je procenat onih koji ne dostavljaju izveštaje za posebne tokove otpada iz ove kategorije sveden sa 30% na samo 5%, što je uslov za bolju naplatu naknada.

Bolje izveštavanje i naplata naknade rezultati su projekta „Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji“. Uspeh je utoliko važniji, jer podnošenje izveštaja predstavlja osnovu za određivanje visine naknade i uspostavljanje jednakih obaveza plaćanja za sve.

- Tokom godinu i po dana rada na projektu, uspeli smo u saradnji sa resornim institucijama da unapredimo postojeće procedure i učinimo sistem za obračunavanje i naplatu naknade za posebne tokove otpada transparentnijim i efikasnijim. S tom namerom radili smo na povezivanju servisa Uprave carine i Agencije za zaštitu životne sredine sa softverima Ministarstva za zaštitu životne sredine i APR-a. Novi sistem razmene informacija omogućio je brže izdavanje rešenja, a u sistem naplate uvedeno je više od 1.500 novih firmi – kaže Dragan Dilparić iz kompanije Gorenje koja je zajedno sa NALED-om i Coca-Cola HBC pokrenula ovaj projekat uz podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ).

Dilparić ističe da kreiranje elektronskog registra predstavlja osnovu za suzbijanje nelojalne konkurencije. Firme koje ne plaćaju naknadu u prednosti su u odnosu na odgovorne kompanije, jer visina naknade iznosi više od 10% ukupne cene proizvoda. Pored toga, budžet Srbije ostaje uskraćen za značajna sredstva koja bi mogla biti usmerena ka unapređenju sistema upravljanja otpadom i drugih javnih usluga.

Međutim, kako bi se uspostavio održiv sistem finansiranja, iz NALED-a poručuju da je neophodno uspostaviti produženu odgovornost proizvođača kroz uvođenje „kolektivnih operatera“ što bi značajno unapredilo sistem upravljanja posebnim tokovima otpada, smanjilo visinu naknade i uspostavilo bolju kontrolu naplate i transparentno finansiranje celokupnog procesa. U zemljama Evropske Unije ovaj model već uspešno funkcioniše. Tako bi privreda postala aktivni učesnik u procesima zaštite životne sredine i imala podsticaja da investira u ovoj oblasti.

Zahvaljujući uspehu postignutom projektom „Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom“ NALED je u saradnji sa privredom i uz finansijsku podršku Nemačke razvojne saradnje (GIZ) inicirao niz novih projekata za poboljšanje uslova za sakupljanje i reciklažu različitih tokova otpada. Krajem 2019. oformljen je i Savez za zaštitu životne sredine u želji NALED-a da doprinese rešavanju sve važnijeg pitanja zagađenja i čistog vazduha.

Savez sa kompanijom EsoTron radi na rešavanju problema otpada od hrane, a ove godine započeta su još dva velika projekta - povećanje stope reciklaže baterija i sijalica, u partnerstvu sa kompanijama Božić i sinovi i E-reciklaža i upravljanje staklenim ambalažnim otpadom zajedno sa kompanijama Sekopak iz Srbije, Ekopak iz Bosne i Hercegovine i Pakomak iz Severne Makedonije.


Povezani Sadržaji

Vesti

Formiran Savez za zaštitu životne sredine

10.12.2019

Savez je okupio više od 30 članova iz redova društveno odgovornih kompanija, lokalnih samouprava i udruženja...Pročitaj vest
Projekti

Upravljanje električnim i elektronskim otpadom

28.10.2019

Stvaranje uslova za pravilno sakupljanje, odlaganje i recikliranje e-otpada...Pročitaj više

Ova stranica koristi kolačiće kako bismo vam obezbedili najbolje korisničko iskustvo. Ukoliko nastavite da pretražujete stranicu, pristajete na korišćenje kolačića.

NASTAVITE SAZNAJTE VIŠE